Hreljinska gradina
Hreljinska gradina
Hreljinska gradina danas predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina, dakle ona je hreljinski stari grad.
Hreljinski stari grad ili gradina izgrađen je na najzapadnijem dijelu Vinodola, iznad Bakarca, nekadašnje luke Hreljina, na uzvisini piramidalnog oblika i strmih obronaka 321 metar ponad mora. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte na prijelazu iz planinskog područja prema moru te se zbog tih razloga može kazati da je Hreljin bio velik srednjovjekovni feudalni grad.
Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada dolazi iz 1225. godine kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Krčkim knezovima, kasnijim Frankopanima. Također, jedan od najranijih spomena Hreljina jest i onaj iz 1288. godine prilikom sastavljanja Vinodolskog zakona, čiji je potpisnik i grad Hreljin.
Hreljin je od 1225. do 1550. g. bio pod upravom feudalne obitelji Frankopana, od 1550. do 1671. g. pod upravom Zrinskih, a nakon pogubljenja ovih dviju hrvatskih velikaških obitelji 1671. godine Hreljin dolazi pod upravu austrijske državne komore. Upravo u posljednjem spomenutom razdoblju dolazi do postupnog propadanja tj. napuštanja starog srednjovjekovnog Hreljina. Do napuštanja starog grada Hreljina došlo je uslijed promjena u gospodarskom životu, a ponajviše nakon 1728. godine kada je izgrađena cesta Karolina od Karlovca do Bakra i Rijeke. Posljednji stanovnici starog Hreljina bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi tj. današnji Hreljin. Od tada stari je Hreljin napušten i prepušten sam sebi da u njemu vlada slavni duh prošlosti ovoga grada.
U tom smislu i današnji će posjetitelj hreljinske gradine moći slikovito vidjeti iz ostataka tog grada, koji je nastajao od 13. do 16. st., njegovu veličinu i naslutiti izgled, a iz toga zaključiti na njegovu nekadašnju važnost. On svojom arhitekturom sa kaštelom i tri kule predstavlja u pravom smislu srednjovjekovni hrvatski grad s dominantnom obrambenom i upravnom funkcijom.
Od vidljivih ostataka, osim ostataka gradskih bedema i raznih drugih objekata, do danas su se sačuvala dva crkvena objekta i to toranj tj. zvonik crkve sv. Jurja sa razvalinama dotične crkve te kapelica Blažene Djevice Marije. Nije točno poznato kada je započela gradnja tornja i crkve sv. Jurja, no s obzirom na važnost ondašnjeg Hreljina za pretpostaviti je da se to zbilo već tijekom 13. stoljeća. Kapelica Blažene Djevice Marije najbolje je sačuvani objekt starog grada Hreljina, a s velikom se pouzdanošću pretpostavlja da je izgrađena 1699. godine, na mjestu prethodne frankopanske crkvice, jer je kapelica posvećena 1701. godine. Ova je kapelica za stanovnike novog Hreljina imala veliku važnost, i to u povijesnom smislu kao jedini sačuvani objekt starog Hreljina, ali i u religijskom smislu te se sačuvao do danas običaj da se svakog 5. kolovoza na blagdan Gospe Snježne tu održava misno slavlje.
Stari grad Hreljin čuva uspomenu na prošla vremena, slavu i značaj grada, a svakom posjetitelju nudi trenutke u kojima i on postaje dijelom te uspomene.
Povratak na novosti
