9e739fd928c1ef1096635bb4b013b509.jpg
aaa253dae8b38ac4965b2bd20143339e.jpg
0b36168f28219653977ef7f6dd33b2e7.jpg
2f971821bfbe197b81d9497eef5aa659.jpg
Turistička zajednica Grada Bakra
English Ente turistico della citta di Bakar - Citta di Bakar Tourismusverband Der Stadt Bakar - German
Crkve

Crkva sv. Andrije ap.
Crkva sv. Andrije apostola bakarska je župna crkva, današnji oblik zadobila je tijekom druge polovine 18. st. i u prvoj polovini 19. stoljeća jer je izgrađena na mjestu stare crkve, a posvećena 28. kolovoza 1853. g. Ova monumentalna građevina najstarija je i najveća crkva u Bakru, a po svojoj veličini zauzima treće mjesto u cijeloj Hrvatskoj, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale te se zbog toga može reći da se radi o najvećem pothvatu u području sakralne arhitekture sredine 19. st. na čitavom našem nacionalnom području.  Najstarija crkva na ovom mjestu bila je izgrađena 1130. ili 1167. g., u svakom slučaju tijekom 12. st., te posvećena Presvetom Trojstvu. Nakon što je ta prvotna crkva bila znatno oštećena u potresu 1323. g., a potom i popravljena mijenja se zaštitnik crkve i gradski patron te to postaje sv. Andrija.  Početkom 18. st. točnije 1708. g. i 1718. g. dograđuju se lijevi i desni brod crkve, a u to je vrijeme (1710. g.) sagrađen i zvonik koji stoji još i danas.  Sredinom 18. st, prema predaji 1750. g., Bakar je zadesio snažan potres koji je porušio crkvu, a zvonik crkve ostao je netaknut. Izgradnji nove crkve pristupilo se dvadesetak godina kasnije. Posebnost ove bazilike je kripta ispod sanktuarija (svetišta) sa dva hodnika i 80-ak grobova u koju su se zakapali ugledniji građani, kao i graditelj crkve biskup Vjenceslav Šoić. Inače, u Bakru su za vrijeme turske opasnosti stolovali mnogi biskupi tako da je bakarska crkva do današnjeg dana zadržala status konkatedrale koja plijeni svojom veličinom, arhitekturom i umjetninama.

Crkva Majke Božje od Porta
Na sjeveroistočnoj strani grada Bakra, izvan srednjovjekovne jezgre grada, a u blizini mora tj. nekadašnje luke smjestila se crkva Majke Božje od Porta. Već iz njenog naziva može se zaključiti da su tu crkvu posebno pohodili pomorci i oni koji su na druge načine bili vezani uz pomorstvo. Stoga, ona i jest nekada bila zavjetno svetište pomoraca ovih krajeva. Inače, prvi i najstariji zapis o ovoj crkvi potječe s jednog glagoljskog dokumenta iz 1445. g. te odatle slijedi da datum izgradnje crkve moramo tražiti u još daljoj prošlosti. No, crkva je kroz vrijeme nekoliko puta obnavljana, dograđivana i proširivana. Godine 1641. znameniti hrvatski velikaši Zrinski, koji tada upravljaju Bakrom, obnavljaju crkvu. Dvadesetak godina kasnije, nakon obnove crkve, Bakranin i biskup Ivan Smoljanović uz uglednije Bakrane produljuje i proširuje crkvu te ona u bitnom takva stoji i danas. Zanimljivo je za napomenuti da je prostor oko crkve Majke Božje od Porta nekada služio kao središnje župno groblje, a o tome danas svjedoče mnoge nadgrobne ploče uzidane u zidove unutrašnjosti crkve, od kojih mnoge imaju i umjetničku vrijednost. Također, uz ovu se crkvu veže i legenda iz vremena turske opasnosti nad ovim krajevima. Naime, legenda kaže da su se Turci jedne noći prikrali do crkve koja je bila van gradskih zidina i nezaštićena te ukrali pozlaćenu srebrnu krunu s kipa Majke Božje tj. Bogorodice. No, nakon što su se dali u bijeg sa ukradenom krunom prema Krasici dogodilo se čudo. Naime, neka nadnaravna sila zaustavila ih je te sve dok nisu ostavili krunu bilo im je onemogućeno kretanje. Tako, krunu su ostavili u obližnjem žbunju te potom pobjegli, a Bakrani su je kasnije našli.

Crkva sv. Margarete
Na južnoj strani grada, nasuprot crkve Majke Božje od Porta, stoji crkva sv. Margarete, zaštitnice grada Bakra. Crkva sv. Margarete kakvu je danas vidimo sagrađena je 1658. godine uz potporu znamenitog bana Petra Zrinskog. No, nešto više od dvije stotine godina ranije na tom je mjestu Martin Frankopan 1450. g. dao podignuti kapelu u čast sv. Margarete, a spomenuti ban Petar Zrinski tu je kapelu pretvorio u današnju crkvu. Najpoznatija i najvrednija umjetnina u crkvi jest platno koje prikazuje sv. Margaretu, a djelo je najuspješniji rad slovenskog slikara Valentina Metzingera.

Crkva sv. Križa
Crkvica sv. Križa smjestila se među kućama i uličicama staroga grada dobro sakrivena od radoznalih pogleda. Nevelika, ne veća od okolnog niza kuća mnogom će oku proći nezapažena, no crkva sv. Križa tu stoji još od 1764. godine. Sačuvala je svoj iskonski srednjovjekovni izgled, koji ulaskom u njenu jednostavnu, ali ipak svečanu unutrašnjost rezultira dozom mistike i duhovne intimnosti. Osjeća se tu dah starih vremena, gdje je oltar ostao smješten kao nekada te svećenik vrši liturgiju okrenut leđima vjernicima. Oltar ove crkvice krasi vrijedno gotičko raspelo koje dodatno pridonosi atmosferi snažne uronjenosti u proteklo vrijeme. Svakako, ovo je crkvica koja vas neće ostaviti ravnodušnim.

Crkvica Blažene Djevice Marije
Crkvica (kapela) Blažene Djevice Marije najbolje je sačuvani objekt starog grada Hreljina. S velikom se pouzdanošću pretpostavlja da je izgrađena 1699.g., na mjestu prethodne frankopanske crkvice, jer je kapelica posvećena 1701. godine. Na to ukazuje natpis na latinskom jeziku u matici krštenih toga vremena. Iz navedenog zapisa razabire se da je kapelicu posvetio senjsko-modruški biskup Martin Brajković za vrijeme župnikovanja Pavla Tebaldija Tremaninija. Prema zapisu u hreljinskoj crkvenoj spomenici, 1825.g. bila je temeljito obnovljena i tada imenovana kao Kapela Blažene Djevice Marije od Navještenja. Sve do kraja XIX st. imala je kosi krov pokriven crijepom, a zatim je početkom XX.st. prekrivena ravnim betonskim krovom. Grad Bakar u potpunosti je obnovio kapelicu 2008.g. pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Rijeci i time je kapelica ponovo poprimila svoj izvorni oblik. Ova je kapelica za stanovnike novog Hreljina imala veliku važnost, i to u povijesnom smislu kao jedini sačuvani objekt starog Hreljina, ali i u religijskom smislu te se sačuvao do danas običaj da se svakog 5. kolovoza na blagdan Gospe Snježne tu održava misno slavlje.