0b36168f28219653977ef7f6dd33b2e7.jpg
9e739fd928c1ef1096635bb4b013b509.jpg
2f971821bfbe197b81d9497eef5aa659.jpg
aaa253dae8b38ac4965b2bd20143339e.jpg
Turistička zajednica Grada Bakra
English Ente turistico della citta di Bakar - Citta di Bakar Tourismusverband Der Stadt Bakar - German
Životinjski svijet

DOM VELIKIH ZVIJERI

Stručni suradnik: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

medeki

Možete li pogoditi koje tri velike zvijeri posjećuju Ponikve?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe gdje još uvijek žive tri velike zvijeri, a Ponikve se mogu pohvaliti da su ih sve tri izabrale za svoje stanište. Prisutnost medvjeda, vuka i risa znak je velikog prirodnog bogatstva i očuvanosti ovog staništa vrlo važnog u očuvanju ovih vrsta. Velike zvijeri su predatori i nalaze se na vrhu hranidbene piramide. Većinom napadaju životinje koje je lakše uloviti, uglavnom slabije i nezdrave, te tako utječu na prirodnu selekciju. Nazivamo ih još i krovnim vrstama jer pridonose očuvanju ostalih vrsta i staništa u kojem žive.

Vuk i ris strogo su zaštićene vrste na koje je zabranjen lov, dok je smeđi medvjed zaštićena vrsta koju se smije loviti. Ako raznolikom životinjskom svijetu pridodamo i zmije otrovnice poput riđovki i poskoka te činjenicu da je u Ponikvama opažen i čagalj onda je važno znati da je za vrijeme boravka u Ponikvama potreban oprez!

UPOZNAJTE VUKA

OSOBNA ISKAZNICA SIVI VUK (Canis lupus)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: psi (Canidae)
DUŽINA odrasle jedinke: 125 – 180 cm
VISINA: 60 do 70 cm
TJELESNA MASA: 30 – 40 kg

IZGLED
Krzno mu je sive boje. Leđa i rep su tamnosivi, dok boja prema trbuhu i nogama prelazi u svijetlosivu. S prednje strane nogu gotovo uvijek ima usku tamnu prugu. Građom tijela vuk je prilagođen trčanju. Ima četiri prsta na stražnjim, a pet na prednjim nogama, s time da na prvi prst prednje noge (palac, unutrašnja strana noge) ne staje. Hoda na vrhovima prstiju. Tjelesna masa odrasle jedinke u Hrvatskoj kreće se od 30 do 40 kilograma. Duljina tijela, od vrha njuške do kraja repa, varira od 125 do 180 centimetara, a visina od 60 do 70 centimetara.

STANIŠTE
Nema velikih zahtjeva prema staništu, traži samo dovoljno plijena i zaklona. Zato u svijetu živi u različitim staništima, od šumskih područja do pustinja. Zbog sposobnosti prilagodbe i opstanka, čak i u uvjetima okrutnim za ljude, vuk je pravi simbol divljine.

NAČIN ŽIVOTA
Vuk živi u čoporima u kojima svaki član dobro zna gdje je njegovo mjesto unutar te zajednice. Najznačajniju ulogu ima roditeljski par koji se u pravilu jedini razmnožava unutar čopora, a ostali članovi su njihovi potomci različitog uzrasta koji međusobno grade odnose nadređenosti i podčinjenosti. Prosječni čopor u Hrvatskoj čini četiri do šest vukova. Izrazito je teritorijalna životinja te žestoko brani teritorij svoga čopora. Ako na teritorij zaluta vuk iz drugog čopora, vukovi „domaćini“ ga mogu usmrtiti ili u određenim okolnostima i prihvatiti kao novog člana.

PREHRANA
Glavni izvor hrane za vuka je divljač - srna, jelen, divlja svinja i manji sisavci (zec, glodavci). U krajevima s razvijenim stočarstvom, vrlo često na vučjem jelovniku završi i pokoja ovca, koza ili neka druga domaća životinja.

RAZMNOŽAVANJE
Vuk ima potomstvo jednom godišnje. Pare se tijekom zime, a 63 dana nakon uspješnog parenja
ženka u vučjem brlogu rađa četvero do sedmero slijepih i gluhih vučića od kojih ne prežive svi.

KOMUNIKACIJA
Vuk je društvena životinja. Vukovi komuniciraju zavijanjem, režanjem, cviljenjem, lajanjem te pogledima i pokretima. Obilježavaju teren mirisom i tragovima.

UPOZNAJTE RISA

OSOBNA ISKAZNICA
EUROAZIJSKI RIS (Lynx lynx)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: mačke (Felidae)
DUŽINA odrasle jedinke: 80 – 130 cm
VISINA: do 60 cm
TJELESNA MASA: 16 – 30 kg

IZGLED
Ris ima tijelo pokriveno gustim crvenkasto sivim krznom s jedinstvenim uzorkom pjega. Prepoznatljiv je po čupercima crnih dlaka na vrhu šiljastih ušiju i kratkom repu koji je na vrhu pokriven crnom dlakom. Kao i svaka mačka, ima pandže koje može uvući pa se ne vide u otisku šape. Hoda na vrhovima prstiju, čiji je broj isti kao kod vuka. Dužina tijela varira od 80 do 130 centimetara, a visina u ramenima iznosi do 60 centimetara. Tjelesna masa risa u Hrvatskoj je od 16 do 30 kilograma.

STANIŠTE
Da bi ris nastanjivao neko područje, najvažnije je da ima dovoljno plijena, posebice srna i jelena. Odabire mirna područja koja mu služe kao zaklon za dnevni odmor te posebno za odgoj mladih.

NAČIN ŽIVOTA
Uglavnom živi sam i teritorijalna je životinja. Veličina njegovog teritorija ovisi o uvjetima u staništu. Teritoriji mužjaka u prosjeku su veći od teritorija ženki. Najaktivniji su u jutarnjim i večernjim satima, dok se tijekom dana i noći uglavnom odmaraju.

PREHRANA
Glavni plijen su mu divlje životinje poput srne ili zeca, ali ne preže ni od mladunčeta jelena. Plijen jede duže vrijeme, pri tome ga često sakrije te se vraća nekoliko dana uzastopno dok ga ne pojede do kraja.

RAZMNOŽAVANJE
Mužjak i ženka borave zajedno na istim mjestima jedino za vrijeme parenja, od sredine veljače do
kraja ožujka. Ženke nakon 73 dana omace od jednog do četvero mladunaca o kojima se same brinu.

KOMUNIKACIJA
Budući da su risovi većinom samotne i teritorijalne životinje, kao način komunikacije prilikom obrane svog teritorija koriste se izlučevinama mirisnih žlijezda, urinom i grebanjem, a rijetko dolaze u izravan sukob s „uljezom“.

UPOZNAJTE MEDVJEDA

OSOBNA ISKAZNICA
SMEĐI MEDVJED (Ursus arctos)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: medvjedi (Ursidae)
DUŽINA odrasle jedinke: oko 2 m
VISINA: 1 m
TJELESNA MASA: 100 – 300 kg

IZGLED
Snažno tijelo medvjeda prekriveno je dugom smeđom dlakom, često boje čokolade. Na kraju tijela koje se oslanja na četiri čvrste noge nalazi se kratki rep dug samo 8 centimetra. Dužina tijela je oko 2 metra, a visina u ramenima 1 metar. Tjelesna masa odrasle ženke je oko 100 kilograma, dok mužjaci mogu težiti i više od 300 kilograma. Na prednjim i stražnjim šapama imaju po pet prstiju sa snažnim pandžama. Za razliku od mačaka, medvjedi ih ne mogu uvući. U hodu medvjedi dodiruju tlo cijelim tabanima – poput čovjeka.
Tako ostavljaju trag koji nije sličan niti jednoj drugoj vrsti u našim staništima.

STANIŠTE
Staništa medvjeda su velika, šumska, neprekinuta prirodna područja bogata raznolikim biljnim pokrovom, u kojima nalazi hranu, zaklon i pogodan prostor za brlog.

NAČIN ŽIVOTA
Većinu svog života provodi sam, a kreće se životnim prostorom veličine od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina kvadratnih kilometara što ovisi o sezoni i dostupnosti izvora hrane.

PREHRANA
Medvjedi oko 95 posto prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom (malinama, žirovima, bukvicama), gljivama, a povremeno pojedu i neki mesni obrok. Često se vole počastiti
i ličinkama osa i pčela. Slabo probavljenu biljnu hranu i sjemenke prenose izmetom na velike
udaljenosti.

RAZMNOŽAVANJE
Pare se od kraja svibnja do polovine srpnja. Tijekom sezone parenja i mužjaci i ženke se više puta pare s različitim jedinkama. Nakon trudnoće koja traje oko 7 mjeseci, u siječnju ili veljači rađa se od jednog do četiri mladunca težine oko 350 grama, slijepih i bez dlake.

KOMUNIKACIJA
Medvjedi međusobno komuniciraju grebanjem kore stabala i raznim mirisnim znakovima kojima označavaju svoj teritorij.

SAVJETI ZA BORAVAK U PRIRODNOM STANIŠTU VELIKIH ZVIJERI

1. Tijekom šetnje prirodom ne bacajte otpatke.
2. Ako u prirodu povedete psa, budite odgovorni i stalno ga držite pod nadzorom.
3. Ne približavajte se divljim životinjama pokušavajući ih hraniti, dirati ili se fotografirati s njima.
4. Ako naiđete na mladunče bez majke ne pokušavajte mu pomoći. Udaljite se. Velika je vjerojatnost da je majka u blizini, a čak ako nije veće su šanse da će u divljini preživjeti sam. Što je dulje u blizini ljudi to su veće šanse da će ga majka odbaciti.
5. Različitim vrstama ptica, zmija, kornjača, ježeva i ostalih životinja mjesto je u prirodi. Ne uzimajte ih za kućne ljubimce.

ZANIMLJIVOSTI
◗ U pleistocenskom nalazištu Medvjeđa špilja na otoku Lošinju nađeni su fosilni ostaci smeđeg medvjeda zajedno s ostacima špiljskog medvjeda.
◗ Dva zviježđa nazvana su po medvjedu: Veliki medvjed i Mali medvjed.
◗ U Keltskoj mitologiji medvjedica predstavlja božicu Artio. Po njoj je ime dobio i britanski kralj Arthur o kojem postoji poznata legenda o kralju Arthuru i vitezovima Okruglog stola.
◗ Risa smatraju simbolom Makedonije, a nalazi se i na njihovoj kovanici od pet denara iz 1993.
◗ Astronom Hevelius je u 17. stoljeću jedno zviježđe nazvao zviježđe Risa.
◗ U Europi ris simbolizira izvanredan vid.
◗ Prema rimskoj mitologiji, Romula i Rema osnivače grada Rima, othranila je vučica Martia (Marsova vučica).
◗ Vuk je prva životinja koju je čovjek pripitomio prije otprilike 100 000 godina te su tako nastali psi.
◗ U srednjem vijeku vjerovalo se u vukodlake, a germanski kralj Sigismund, u 15. stoljeću, sazvao je sabor koji je objavio da vukodlaci zaista postoje.
◗ U Rimu se još i danas vjeruje da vuk nacrtan na vratima donosi sreću mladencima.
◗ Vuk se nalazi na grbu grada Gospića.
◗ U mitologiji Skandinavije bog Odin je pri stvaranju svijeta prvo stvorio dva vuka da mu pomažu u lovu, a kad je stvorio prve ljude vukovi su ih učili kako brinuti za svoju obitelj i kako surađivati u lovu.
◗ Vuk „Vučko“ bio je maskota zimskih Olimpijskih igara 1984. u Sarajevu.
◗ Mnogobrojna imena europskih i hrvatskih gradova i drugih geografskih pojmova dolaze od naziva za pojedine velike zvijeri, primjerice Berlin, Bern, Vukovar, Risnjak, Medvednica.

 

Foto: Željko Stipeć