LJEKOVITE BILJKE NA SVAKOM KORAKU
Stručni suradnik: mr. sc. Marko Randić, dipl. ing. biol.
100? 300? Ne, čak 600 biljnih vrsta uspijeva u Ponikvama!
Još se poznati hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc (1853. – 1921.), koji je službovao u gradu Bakru i ovaj kraj detaljno botanički proučio, čudio i divio bogatstvu biljnog svijeta Ponikava i okolice. Razgibani krški reljef, učestalo puhanje bure i periodički plavljeno tlo Velog luga i Malog luga u dubokoj Ponikvi omogućuju razvitak raznolikom i osebujnom biljnom svijetu.
Na razmjerno malom prostoru, koji obuhvaća ponikvu Ponikve, strme padine krških glavica i grebena Gradine, Vojska, Učivca , Njigovine i Kičerine, uspijeva preko 600 biljnih vrsta. Ove vrste udružuju se u desetak različitih i ekološki raznolikih biljnih zajednica: šuma, šikara i travnjaka. U izmjenama raznolikosti flore možemo uživati tijekom čitave godine tako da je svako godišnje doba pravo vrijeme za posjet Ponikvama.
ZIMA DONOSI LJUBIČICE
Zimi i u pretproljeće, kad većina bilja još miruje, među kamenitim škrapama prvi izviruju cvjetovi endemične jadranske ljubičice. Tada procvate i rani drijenak, a u šumi u Velom lugu probude se visibabe i druge šumske proljetnice.
PROLJETNA IZNENAĐENJA
Zavirite li u Veliki i Mali lug, vidjet ćete, za Primorje rijetke, poplavne šumarke poljskog jasena (Fraxinus angustifolia subsp. oxycarpa) te vlažne šumarke kontinentalnog običnog graba (Carpinus betulus). Šumarak običnog graba na južnom rubu Velog luga stanište je proljetnica koje su u Primorju rijetke i vezane su uz preostatke vlažnijih šuma kontinentalnog tipa (visibaba, bijela šumarica, žuta šumarica, baloče, jaglac, potajnica, šupaljke, kopitnjak).
PROLJETNI BOTANIČKI RARITETI
U proljeće, također, potražite botaničke raritete poput kockavice (Fritillaria sp.), ponikvarice ili sunovrata (Narcissus radiiflorus) te rijetkih kaćuna (Orchidaceae).
Ukoliko ih pronađete, imajte na umu da se radi o strogo zaštićenim vrstama koje je zabranjeno brati i oštećivati.
LJETNO ZATIŠJE
Kasnije ljeti, zbog suše i vrućine, obično nastupa „ cvjetno zatišje“, pa pojedino bilje treba tražiti u sjenovitim vlažnim zakutcima i u šumama. Kamenite i ocjedite obronke ljeti izložene suši obrastaju submediteranske šume i šumarci bijelog graba i hrasta medunca s nizom otpornih drvenastih vrsta i šarolikih zeljastih vrsta.
JESENSKA GOZBA ZA PČELE I KUKCE
U vrijeme kad ruj i drugo drvenasto bilje poprimi najraznolikije boje jeseni možemo brati slasne kupine, drenjule, gloginje, šipke i kozje jabučice. U kasnu jesen godinu ispraćaju posljednji cvatovi primorskog i planinskog vriska („bresine“, Satureja montana i S. subspicata), miomirisniog izopa (Hyssopus officinalis), mrazovca (Colchicum kochii) i drugih, pružajući pčelama i ostalim kukcima zadnju mednu pašu.
ENDEM NEOBIČNOG IMENA
Europska direktiva o zaštiti prirode (NATURA 2000 vrste) zabilježila je žutocvjetnu cjelolatičnu žutilovku (Genista holopetala) kao jedan od najznačajnijih i najrjeđih biljnih endema ovog područja.
LJEKOVITO BLAGO
U sastavu ovdašnjih kamenitih pašnjaka nalaze se brojne, suši i buri prilagođene biljne vrste, od kojih se mnoge odlikuju bogatim sadržajem mirišljavih eteričnih ulja i drugih čovjeku korisnih tvari. Takvo se bilje po tradiciji koristi kao ljekovito i(ili) začinsko: primorski vrisak, planinski ljubičasti vrisak, trava iva, dubačac, izop, ljekovita kadulja i origano. Neke vrste su otrovne, ali uz nužan oprez mogu se koristiti kao ljekovite (primjer: glatki naprstak). Pojedino bilje u zajednicama šumaraka, šikara i travnjaka također se koristi kao ljekovito, a neko i kao jestivo (primjer: proljetni izdanci oštrolisne šparoge).
NAJVAŽNIJE VRSTE DRVEĆA
Najvažnije ovdašnje vrste drveća i grmova su: hrast medunac, bijeli grab, crni grab, crni jasen, rašeljka, ruj i drugi. Oni se udružuju u submediteransku šumsku zajednicu bijelog graba i hrasta medunca.
OSOBITOST POPLAVNIH ŠUMARKA
Povremeno preplavljeni Veli lug i Mali lug rijetki su primjeri predjela u Primorju u kojima uspijevaju poplavni šumarci poljskog jasena (Fraxinus angustifolia subsp. oxycarpa) i vlažni šumarci kontinentalnog običnog graba (Carpinus betulus)
NAJOTROVNIJA BILJKA
To je Kohov mrazovac (Colchicum kochii)! Cvate u jesen ružičastim cvjetovima, a mnogi njegove cvjetove zamijene za šafran.
NAJMIRISNIJA BILJKA
Botanička osobitost dubokih tala u dnu Ponikava je uspravna pavitina (Clematis recta), čiji mnogobrojni cvjetovi ljeti u vrijeme cvatnje ispunjavaju ponikvu opojnim mirisom. S ovom biljkom potreban je oprez jer sok pavitine u dodiru s kožom može prouzročiti plikove.
BILJKE NA IZLOŽENIM PADINAMA
Na izloženim padinama brda Vojsko uspijeva buri prilagođena zajednica ljubičastog vriska i uskolisnog zvonca, kao i „planinski“ tip travnjaka s travom uskolisnom šašikom (Sesleria juncifolia).
Foto: Javna ustanova Priroda
