U Bakru se nalazi jedno od najbogatijih nalazišta iz rimsko dobnih nekropola. Istraživanjima provedenim između kraja 19. i početka 20. stoljeća uz antičku cestovnu komunikaciju na položajima Sarazinovo, Voj, Dolac, Poljana, Trg Mangan otkrivena je nekropola sa žarnim ukopima. Grobovi s urnama i bogatim prilozima poput predmeta od keramike, staklenog posuđa, dijelovima nošnje i nakitom ukopavani su na velikoj površini između početka prvog i kraja trećeg stoljeća nakon Krista. Krajem trećeg stoljeća dolazi do promjena u pogrebnim običajima, započinje se s ukopavanjem tijela u grobne rake ili zidane grobnice, ali siromaštvo, a potom i nestanak priloga u grobovima nam govori i o ranom prihvaćanju kršćanstva, koje se širilo mediteranom najviše pomorskim pravcima. Antički Bakar bio je položen uz obalu mora, danas njegove ostatke ne možemo vidjeti, osim pojedinih kamenih blokova uzidanih u vrelu Jaz, zbog kontinuirane guste izgradnje u priobalju započete krajem 17. stoljeća. Dio antičkih arheoloških nalaza iz Bakra može se vidjeti u zbirci staklenih predmeta izloženoj u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također, 2009. g. izdana je i knjiga pod nazivom 'Bakar - Staklo iz rimske nekropole'.
