Bakar je oduvijek bio poznat kao pomorsko, trgovačko i ribolovno središte sjevernog Hrvatskog primorja. Jedna od važnijih grana privrede zasigurno je bio i tunolov. Najvažnija i kroz niz stoljeća najunosnija jadranska skupina stajaćih tunolovki nalazila se upravo u Bakarskom zaljevu; od 62 lokaliteta na našoj obali Jadrana, na kojima su bile kroz zadnjih 600 godina formirane stajaće tunolovke, pretežno s ljestvama promatračnicama. Zadnja aktivna tunolovka bila je tunolovka „Bakarac“ u Bakarskom zaljevu i to do druge polovice 20 st. Knezovi Zrinski i Frankopani bili su od 16. st., a vjerovatno i ranije, vlasnici brojnih stajaćih tunolovki sjevernog Hrvatskog primorja, a koliko je poznato imali su i dvije tunolovke u Bakarskom zaljevu. Nabrojimo dakle tunere u Bakarskom zaljevu; tunolovka „Pod steni“, tunolovka pred crkvom sv. Margarete, tunolovka kod Mandraća, tunolovka na Grohotini, tunolovka pod vrhom Gradac, tunolovka pod Kijačem i tunolovke „Prva“, Srednja“ i „Kavranić“ te tunolovka „Sršćica“ koja se nalazila na ulazu u Bakarski zaljev. Nažalost, danas u Bakru više nema tunera i o njima sada svjedoče samo stare fotografije.
