JEZERO KOJE NASTAJE I NESTAJE
Stručni suradnik: Prof. dr.sc. Čedomir Benac
Saznajte kako priroda izvodi ovaj mađioničarski trik!
Ponikve su rijedak krški fenomen periodičnog jezera koje nastaje i nestaje. Ova krška depresija duljine oko 2 km, najveće širine 1,5 km i dubine oko 200 m, jedna je od najvećih u Dinarskom kršu. Kad padaju velike kiše ili kad se tope snjegovi, voda se počne nakupljati u krškom podzemlju te uz huku, buku i maglu izlazi na površinu. Zelena dolina puni se vodom, a kuće u Ponikvama za samo nekoliko sati dobivaju pogled na jezero. U par navrata tijekom prošlosti, voda je stizala i do samih pragova!
Jezero koje može biti duboko i do preko 20 m, čarobni je raj za ronice. U proljeće, nakon otapanja snijega, oni rone među procvalim stablima voćaka, ali i lovačkim čekama, električnim stupovima, puteljcima i suhozidima...Taj fenomen je kratkog vijeka jer vodu jezera već prva bura vraća prema izvorima u Bakarskom zaljevu.
ŠTO JE KRŠ?
Tijekom milijuna godina, zbog procesa okršavanja ili korozijskog djelovanja površinske i podzemne vode na sedimentne stijene bogate mineralom kalcitom, nastao je teren specifične morfologije poznat pod nazivom krš.
ŠTO JE DINARSKI KRŠ?
Dinarski je krš u svijetu je poznat kao klasični tip krša, a obuhvaća gotovo polovinu kopnenog dijela teritorija Republike Hrvatske. Posebnost je potopljeni krš uz obale i otoke Jadranskog mora.
ŠTO SU TO PONIKVE?
Ponikva, vrtača ili dolac prirodno je okruglo ili eliptično ljevkasto udubljenje čije je dno najčešće prekriveno crvenicom i česta je pojava u kršu. Nastale su najčešće korozijom karbonatnih stijena, a ponekad i njihovim urušavanjem.
KADA SU NASTALE PONIKVE?
Područje oko ponikava oblikovano je u sedimentnim stijenama iz geološkog razdoblja gornje krede i paleogena. To su vapnenci, dolomitični vapnenci i breče koji sadrže i do 99 % minerala kalcita (CaCO3). Tijekom evolucije krša nastali su specifični i reljefni oblici na površini: ponikve.
VELI I MALI LUG
Spajanjem dviju ponikava Malog i Velog luga nastala je krška depresija koju skupno nazivamo Ponikve. Dna obje depresije su zaravnjena i pokrivena crvenicom.
KAKO PUTUJE VODA?
Krška područja imaju veliku propusnost, pa površinska voda brzo prodire u podzemlje. Površinska voda s šireg područja Ponikava teče kroz pukotine i kaverne do krškog vodonosnika. Odatle teče do obale mora u Bakarskom zaljevu. Uobičajena razina podzemne vode je više od sto metara ispod površine terena. Međutim, nakon dugog razdoblja intenzivnih oborina može se naglo podići. Ponekad je to podizanje razine podzemne vode toliko izraženo da može poplaviti dno Ponikava. Kada je dotok vode manji, voda se pojavljuje na dnu Malog luga, a kod većeg dotoka, voda se prelijeva u Veli Lug. Kod izrazito velikih dotoka vode, razina vode se u Velom lugu podiže. Na taj način nastaje periodično jezero, kao rijedak fenomen u kršu Kvarnera i Gorskog kotara.
Foto: Loren Rubeša
