TRAGOVI POVIJESTI NA UZVISINAMA
Stručni suradnik: Ranko Starac
Znate li da uzvisine iznad Ponikava kriju povijesno - arheološku tajnu?
Popnete li se na uzvisine iznad ponikvarske doline čeka vas nezaboravan panoramski pogled, ali i dragocjeni ostaci povijesti stari do 4000 godina. Ti su ostaci u narodu najčešće poznati po nazivu gradine. Kako su prvi stanovnici tih gradina bili Liburni, ilirski pomorski narod, zovemo ih liburnskim gradinama, a možete ih naći na cijelom području oko grada Bakra.
Najčešće su građene na uzvisinama. Zbog svog položaja na uzvisini, iz gradina se lakše komuniciralo s okolnim naseljima u slučaju opasnosti - danju dimom, a noću vatrom. Gradine su imale dvojaku ulogu - kao stalno naselje i kao utočište za okolna naselja u slučaju opasnosti. Bitni uvjeti za gradnju bili su blizina izvorske vode ili lokve, a po mogućnosti i obradivo tlo u dolinama.
ZAŠTO GRADINA?
Danas jedva prepoznatljivi tragovi prastarih građevina potakli su naše pretke da nazivom gradina označe mjesto na kome su nekoć živjeli ljudi.
GDJE SE NALAZI GRADINA PONIKVE?
Sjeverozapadno od naselja Ponikve, povrh dubokih, u vrijeme kiša vodom ispunjenih vrtača Mali i Veliki Lug, nalazi se na 350 metara nadmorske visine lokalitet Gradina Ponikve. Nalazi se u okruženju izrazitih krških geomorfoloških krajobraznih karakteristika. Ovaj položaj bio je u prošlosti nadzorna točka s lijepim panoramskim pogledom na zaleđe Bakarskog zaljeva i područje zapadne Grobinštine.
TKO JE KORISTIO GRADINU PONIKVE?
Povremeno su je koristili pretpovijesni pastiri koji su za ljetnih žega u zelenilu dubokih dolaca sklanjali svoju stoku (blago). O važnosti nadzornog položaja svjedoče nam i ostatci u liticu usječenog rova i stražarskih položaja iz Drugog svjetskog rata.
KAKO IZGLEDA GRADINA PONIKVE?
Gradina je male površine, vrh brijega je prekriven oštrim vapnenačkim liticama koje od udara bure štite zaštićeniju, okrenutu k jugozapadu malu travnatu ledinu s tragovima suhozidnih gradnji. Skromni arheološki tragovi tek nam daju naslutiti pretpovijesno porijeklo ovog pastirskog zakloništa, smještenog između velike pretpovijesne, bedemima utvrđene gradine na Cerničkom vrhu i nadzorne točke na teže pristupačnoj gradini iznad Plosne.
GRADINA IZNAD NASELJA PLOSNA
U krševitom bakarskom zaleđu među strmim i teško pristupačnim uzvisinama ističe se brijeg Gradina Plosna, oko 2000 metara udaljena od naselja Plosna.
POLOŽAJ GRADINE PLOSNA
Doista, na prvi pogled ovaj kamenim monolitnim gromadama i stijenama ispunjen položaj na 471 metru nadmorske visine nudi nezaboravan panoramski pogled, ali i mogućnost nadzora širokog prostora, što je bilo važno pretpovijesnim stanovnicima.
ZAŠTITA OD BURE
Kamene monolitne gromade i stijene štitile su pretpovijesne stanovnike od bure dok su boravili unutar zaravni omeđene suhozidnim bedemima. Suhozid je dugačak oko 200 metara. Za prilaz su koristili uski puteljak.
ŠTO JE SUHOZID?
Obrambeni bedemi gradina građeni su tehnikom suhozida koja podrazumijeva izgradnju zidova od kamena bez uporabe veziva (gradnja na suho).
ŠTO NAM OTKRIVAJU PRONALASCI KERAMIKE?
Skromni površinski nalazi ulomaka keramičkog posuđa pripadaju razdoblju kraja srednjeg, odnosno kasnom brončanom dobu, ali i starijem željeznom dobu. Temeljem analize tragova bez arheoloških istraživanja, smatra se da je naseobinu povremeno zaposjedalo lokalno stanovništvo u periodu od 12. stoljeća prije Krista pa sve do antičkog doba.
PRONALASCI NA OKOLNIM LOKALITETIMA
U dubokom dolcu Petrovo, sjeveroistočno od Gradine Plosna, nailazi se na istovjetne ulomke keramike, što nam ukazuje da su ondje bila obradiva polja u pretpovijesnom razdoblju. Južno od Gradine, kod Mokre lokve i obližnjeg obzidanog bunara nalaze se materijalni tragovi iz razdoblja ranog novog vijeka, između 16. i kraja 18. stoljeća. U zaleđu naselja Škrljevo, na trasi plinovoda u dolini Stepeci probnim arheološkim iskopavanjem ustanovljena je blizina naseobine s ostatcima keramičkog posuđa i alata načinjenog okresivanjem kremenog rožnjaka.
U BAKARSKOM ZALEĐU VATRA GORI OD 3740. GODINE PRIJE KRISTA
Analiza uz pomoć ugljika C-14 dala je neočekivan rezultat, pradavni lovci u bakarskom zaleđu palili su vatre oko 3740. godine prije Krista, odnosno početkom bakrenog doba.
Foto: Miljenko Šegulja
