Pojedinosti o prošlosti starog grada Hreljina

Hreljinski stari grad (Gradina) predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina izgrađenog na zapadnom dijelu Vinodola, a koja se ponosito uzdiže na visokoj strmoj litici iznad Bakarca koji mu je služio kao luka. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte. Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada seže u 1225.g. kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Krčkim knezovima, kasnijim Frankopanima. Posljednji stanovnici starog Hreljina bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi tj. današnji Hreljin. Do danas, od vidljivih ostataka, osim ostataka gradskih bedema i raznih drugih objekata, sačuvala su se dva crkvena objekta: zvonik crkve sv. Jurja sa razvalinama crkve i crkvica Blažene Djevice Marije (Majke Božje Snježne).